QUIEN ES CORTO MALTESE?

– strip kao revolucionarno štivo –

Kate Pavić

Nastavši kao dijete likovnog izričaja i literature strip se kroz povijest uspio u potpunosti odvojiti od svojih distanciranih roditelja, službeno postavši devetom umjetnošću. No većina ga još uvijek smatra lakim štivom, ili tek pukom razbibrigom. Činjenica kako strip još uvijek nije uspio nadrasti epitet marginaliziranog medija ipak govori više o onima koji ga (ne)čitaju, nego o samom stripu kao takvom.

Ukoliko Vas ipak nešto privlači da zavirite u bogatstvo stripa, dopustite da vaš vodič bude Corto Maltese, jedna od najosebujnijih pojava europskog stripa. Putovanje s njim neće biti ni malo dosadno, naprotiv s Cortom možete ispratiti stare carističke režime ili upoznati ljude poput ratnog reportera Jacka Londona kojeg Corto susreće za vrijeme japansko – ruskog rata, kao i mladog portira Džugašvilija koji će igrama sudbine jednom postati mnogo poznatiji Josef V. Staljin.

Tko je Corto Maltese?

Rođen u La Valleti na Malti 1887. godine kao sin Andalužanke i mornara s Cornwalla te odrastavši u Španjolskoj, mladi Corto koji je sukladno priči, sam sebi u dlan urezao liniju sudbine rano se upušta u avanture. Već 1900. godine nalazi se na putu za Kinu, a 1904. godine za vrijeme rusko – japanskog rata Corto se upoznaje s dezerterom Rasputinom kojeg s likom povijesnog Rasputina iznimno povezuju ime i fizička sličnost. Ovo prijateljstvo trajat će koliko i putovanja usamljenog mornara. Od tada Corto neprestano putuje čitavim svijetom; između ostalog, krijumčario je oružje za Irsku Republikansku Armiju, sudjelovao u pogibiji Crvenog Baruna, a u Švicarskoj je upoznao Hermana Hessea, pisca. Jedno od njegovih putovanja dovelo ga je i na obale jadranskog mora u bitci za Caporetto 1917. godine.

Njegov lik se po prvi put pojavljuje u stripu 1967. godine u Baladi o slanome moru; od tada Corto dobiva vlastiti prostor u kojem se neprestalno isprepleću povijesni događaji s fantazmagoričnim elementima kao i racionalnost novoga svijeta sa izumirućom pojavom romantičnog individualca.

Autor Hugo Pratt (1927. – 1995.) stvorio je jedinstvenog lika koji plijeni pozornost karizmom romantičnog anti junaka, usamljenog mornara bez matične luke, promatrača stvarnih povijesnih događaja za kojeg je karakteristična blaga ironija. Corto uvijek sa sobom nosi Utopiju Thomasa Moorea ali nikada je ne uspijeva do kraja pročitati što očito sugerira neprestanu potragu, ali i kod nekih autora prisutan je zaključak koji upućuje na relativnu nezainteresiranost: “po srijedi je uobičajena ironija i skepsa s kojom se Corto odnosi prema svakom, pa i socijalnom proroštvu, nedovršeno čitanje Moreove Utopije metafora je Cortova samo polovičnog angažiranja u različitim pokušajima socijalne emancipacije”.[1] Također, kod Corta se mnoštvo stvari zbiva na razini simbolike, snova i i mistike, iako sam po sebi skeptičan, nekad i prividno distanciran, često biva uvučen u svijet mistične fantazmagorije; rituala i stanja između sna i jave. Mistični elementi, prisutni u većini Cortovih albuma nisu isključivo okidači zanimljivih priča, već oni djeluju duboko na simboličkoj razini, pridodavajući pričama dimenziju više od one koju bi smo mogli okarakterizirati avanturističkim štivom.

Kod Pratta je očit jak utjecaj pisaca južnih mora (Conrad, Melville, Stevenson) kao i avanturističkih romana Jacka Londona koji se u Mladosti pojavljuje u ulozi korespondenta u rusko – japanskom ratu. Autobigrafska nota je jednako toliko izražena kao i ti utjecaji, budući da je Pratt za života često putovao gotovo svim naseljenim kontinentima ocrtavajući lik Corta Maltesea kroz vlastiti život, ali i koristeći se građom o brojnim drugim stvarnim ili imaginarnim junacima i anti junacima koji se ogledaju kroz prizmu Corta Maltesea.

Kontekst u kojem se događaju priče, odnosno, kontekst u kojem Corto Maltese nastaje i egzistira kao lik od iznimne je važnosti za razumijevanje ovog stripa. Cortove avanture zbivaju se u vremenu koje prethodi prvom svjetskom ratu pa do 1936. godine. U tom periodu Corto je akter i promatrač događaja, kako onih koji su se zbili, ili onih koji se nalaze na liniji čiste nadrealističke imaginacije, kroz riječi i likovni izraz stvarajući izrazito bajkovitu atmosferu. Čudesna atmosfera upravo je nenadmašivi adut ovog stripa koji je sposoban iznenaditi, oduševiti i postaviti brojna pitanja u isti čas.

Corto u svojim avanturama rijetko biva podložan nekom utjecaju, on se nikada javno i glasno ne opredjeljuje ni za koga, irnoničan odmak karakterističan je prema svakom obliku autoriteta, a životom svjedoči zaziranje od zacrtanih geografskih i društvenih granica. Iako autsajder i djelomočno ignorant, čini se da Corto veoma dobro razumije društvena kretanja u periodu u kojem živi. Epizoda Corto u Sibiru sasvim eksplicitno postavlja Corta na stranu revolucionara (Corto pomaže Crvenim Lanternama – tajnoj frakciji kineske komunističke partije da se dokopaju ruskog carskog zlata za ciljeve revolucije), ali oni koji bi u Cortu tražili nešto eksplicitno revolucionarno ne bi našli ništa takvog, jer Corto se s gnušanjem odnosi na pokušaje ideološke kreacije svijeta. Umberto Eco jednom je napisao: kad se želim opustiti, čitam Engelsove eseje, kad želim čitati nešto ozbiljno, čitam Corta Maltesea. Jednostavno rečeno, Corto Maltese nije isključivo junak avanturist, on je vodič kroz europsku povijest, kako faktičku, tako i onu simboličku i sentimentalnu.

Cortov misteriozni nestanak (autor nije nigdje ostavio konkretne zabilješke o smrti Corta, ali je zabilježeno kako se 1936. pridružio republikanskim internacionalnim brigadama) u metežu španjolskog građanskog rata dokaz je nemogućnosti egzistiranja takve ličnosti u nadolazećim okolnostima, drukčije rečeno, romantični junak poput Corta mora nestati u Španjolskoj 1936. godine, drugačije niti ne može opstati, njegova smrt je zabilješka o kraju jedne i početku druge povijesne epohe.

Prvotno izlazeći u nastavcima u Pif gadgetu [2] Corto je ubrzo nadrastao okvire popularnih i široko prihvaćenih strip revija postavši ikona mnogima. Interes akademske zajednice kao i transformacija lika i djela u masmedijsku atrakciju (s interneta je moguće naručiti brojne predmete s likom Corta Maltesea) ne govori samo o bešćutnoj eksploataciji s kojom Corto sigurno ne bi bio sretan, već na jedan čudan način i o potrebi svijeta da kreira i posjeduje svoje besmrtne (anti) junake.


1. Quorum časopis br. 4 /1988. članak Lj. Kljakovića u tekstu «Corto Maltese i utopija slobode» str 360 – 366.

2. Francuska strip revija koju je izdavala francuska komunistička partija..